Dizalica topline i solarna elektrana: koliko struje troši zimi i kolika elektrana to pokriva – vodič 2026

Dizalica topline i solarna elektrana najčešća su kombinacija koju nam klijenti spominju u istoj rečenici – i najčešći izvor krivih očekivanja. Dizalica troši struju upravo onda kad sunca ima najmanje, a od 1. listopada 2026. svaki kWh iznad 3.000 kWh u pola godine plaća se 35 % skuplje. U ovom članku računamo, s brojkama iz proizvođačkih i PVGIS podataka, koliko dizalica topline stvarno troši zimi, koliko od toga solarna elektrana može pokriti i kako dimenzionirati sustav da račun ne eksplodira.

Koliko struje troši dizalica topline: brojke, ne dojmovi

Potrošnja dizalice ovisi o dvije stvari: koliko topline kuća treba i koliko učinkovito dizalica tu toplinu proizvodi (SCOP – sezonski faktor učinka). Bosch u svom vodiču navodi da se srednja potrošnja električne energije za rad dizalice topline u stambenim zgradama kreće od 27 do 42 kWh po m² godišnje, što za kuću od 160 m² znači oko 4.300 do 6.700 kWh struje na godinu. Toplinko računa konkretnije: kuća od 150 m² s potrebom za grijanjem od 60 kWh/m² treba 9.000 kWh toplinske energije, što uz SCOP 3,5 daje oko 2.570 kWh struje godišnje; ista kuća s boljom ovojnicom (35 kWh/m²) troši oko 1.500 kWh.

Razlika između tih dvaju raspona nije greška – Boschova brojka uključuje i pripremu tople vode te starije kuće, Toplinkova samo grijanje bolje izolirane kuće. Za kuću u kontinentalnoj Hrvatskoj s dizalicom zrak-voda i SCOP-om između 3 i 4,5 realno je računati na 2.500 do 5.000 kWh struje godišnje samo za dizalicu, uz 3.000 do 4.000 kWh ostale potrošnje kućanstva.

Što najviše ruši SCOP u praksi

Tri stvari koje vidimo na terenu: previsoka temperatura polaza (radijatori na 55 °C umjesto podnog grijanja na 35 °C spuštaju SCOP s 4 na oko 3), predimenzionirana dizalica koja stalno pali i gasi, i kriva regulacija – dizalica koja grije „kad je hladno” umjesto po krivulji grijanja. Svaki od tih faktora znači 15–30 % više struje, a u kombinaciji s pragom od 3.000 kWh to je razlika od nekoliko stotina eura po zimi. Zato prije dimenzioniranja elektrane uvijek provjerimo kako dizalica radi – ponekad je najjeftinija ušteda u postavkama, ne na krovu.

Kad dizalica topline troši – i zašto je to problem za prag od 3.000 kWh

Gotovo cijela potrošnja za grijanje pada u razdoblje od listopada do ožujka, a to je točno šestomjesečno obračunsko razdoblje u kojem HEP primjenjuje prag od 3.000 kWh. Kućanstvo koje ljeti potroši 1.800 kWh u pola godine, zimi s dizalicom lako dođe na 4.500 do 5.500 kWh. Sve iznad 3.000 kWh naplaćuje se po tarifnim stavkama uvećanim za 35 %: u Plavom modelu to je oko 0,197 €/kWh umjesto 0,161 €/kWh s PDV-om. Detaljan izračun po tarifnim modelima objavili smo u članku Cijena struje 2026: iznad 3.000 kWh plaćate 35 % skuplje.

Primjer: kuća s dizalicom troši 5.000 kWh od listopada do ožujka. Prvih 3.000 kWh košta 482 €, preostalih 2.000 kWh 394 €. Ukupno 876 € za zimu – i upravo tih 2.000 „skupih” kilovatsata prva su meta za solarnu elektranu.

Koliko solarna elektrana proizvodi zimi u Hrvatskoj

Tu su očekivanja najčešće kriva. Prema PVGIS-u (baza SARAH3, 2005.–2023.) elektrana od 1 kWp na južnom krovu pod 35° u Zaprešiću proizvede oko 1.200 kWh godišnje, ali raspored po mjesecima izgleda ovako:

Od listopada do ožujka elektrana proizvede oko 434 kWh po kWp, odnosno 36 % godišnje proizvodnje. Elektrana od 10 kWp tako zimi daje oko 4.300 kWh – na papiru gotovo koliko kuća s dizalicom potroši. Ali prosinac i siječanj daju tek 500–600 kWh mjesečno, dok dizalica upravo tada troši najviše. Zato dizalica topline i solarna elektrana ne mogu „poništiti” zimski račun – mogu ga prepoloviti, ako se sustav dimenzionira i upravlja pametno.

Dizalica topline i solarna elektrana: kako ih uskladiti

1. Pomaknite grijanje u podne

Dizalica ne mora raditi kad je najhladnije, nego kad je struja najjeftinija – a s elektranom na krovu to je između 10 i 15 sati. Podno grijanje i akumulacijski spremnik su idealni: estrih i spremnik „napune” se toplinom u podne iz vlastite proizvodnje, a navečer se samo održava temperatura. Većina novijih dizalica ima ulaz za signal iz invertera (tzv. SG Ready ili PV funkcija) koji automatski podiže zadanu temperaturu kad elektrana proizvodi višak.

2. Dimenzionirajte elektranu prema zimi, ne prema ljetu

Uz net-billing od 1. siječnja 2026. višak koji ljeti predate u mrežu vrijedi manje od struje koju zimi kupujete, pa se predimenzionirana elektrana više ne isplaćuje kao prije. Za kuću s dizalicom i godišnjom potrošnjom od 8.000 do 10.000 kWh, u praksi dimenzioniramo 8 do 12 kWp: dovoljno da zimski višak u vedrim danima pokrije dizalicu, a da ljetni višak ne bude prevelik.

3. Baterija: da ili ne

Baterija ne rješava prosinac – kad elektrana proizvede 50 kWh po kWp mjesečno, nema što spremati. Baterija rješava ožujak, travanj i listopad: mjesece kad se grije, a podnevni višak je već znatan. Za kuću s dizalicom baterija od 10 kWh tipično prebacuje 5 do 8 kWh podnevne proizvodnje u večernje sate. Isplati li se, ovisi o tome radi li dizalica navečer ili se dnevno grijanje može pomaknuti u podne – tada je bolje uložiti u veći spremnik tople vode nego u bateriju.

4. Ne zaboravite ostatak kućanstva

Kuća s dizalicom obično ima i električni bojler ili integrirani spremnik, indukcijsku ploču, sušilicu i sve češće auto na struju. Ta potrošnja (3.000–4.000 kWh godišnje) je ravnomjernija tijekom godine i upravo nju elektrana ljeti pokriva u cijelosti, pa godišnji račun pada i kad zimski ne nestane.

Računica za kuću od 150 m² s dizalicom topline

Uzmimo kuću iz Toplinkova primjera: 150 m², 9.000 kWh toplinske energije, dizalica sa SCOP 3,5 → 2.570 kWh struje za grijanje, plus 3.500 kWh ostale potrošnje. Godišnje 6.070 kWh, od čega oko 4.300 kWh u zimskom obračunskom razdoblju.

Elektrana od 8 kWp zimi proizvede oko 3.470 kWh; koliko od toga kuća iskoristi ovisi o tome kad dizalica radi – 45 % je realan udio bez upravljanja, 65 % uz bateriju ili pomak grijanja u podne. U oba slučaja kuća pada ispod praga od 3.000 kWh i time nestaje 35 % skuplji dio računa. Ljetna proizvodnja (oko 6.100 kWh) pokriva cijelu ljetnu potrošnju i ostavlja višak za net-billing.

Napomena: ovo je primjer s prosječnim brojkama. Vaša kuća ima svoju potrošnju, krov i navike – zato izračun radimo iz vašeg HEP-ovog računa i PVGIS podataka za vašu adresu, ne iz tablice.

Dizalica topline i solarna elektrana – najčešća pitanja

Može li solarna elektrana pokriti dizalicu topline u cijelosti?

Godišnje da – elektrana od 10 kWp proizvede 12.000 kWh, više nego kuća s dizalicom potroši. Zimi ne: u prosincu i siječnju proizvodnja je 4–5 % godišnje, a potrošnja najveća. Realan cilj je prepoloviti zimski račun i pasti ispod praga od 3.000 kWh, a ljetni račun svesti na fiksne naknade.

Treba li mi trofazni priključak?

Dizalica topline od 8 kW i više gotovo uvijek traži trofazni priključak, a i elektrana iznad 5 kWp se u pravilu izvodi trofazno. Ako imate jednofazni priključak, povećanje priključne snage kod HEP ODS-a planiramo zajedno s elektranom.

Što je SG Ready i trebam li ga?

SG Ready je standardizirani signal kojim inverter ili upravljač elektrane dizalici javlja da postoji višak proizvodnje; dizalica tada podiže temperaturu spremnika ili estriha i „sprema” struju u obliku topline. Ako kupujete novu dizalicu, tražite SG Ready ulaz – to je najjeftinija „baterija” koju možete imati.

Isplati li se ugradnja bez poticaja?

Za kućanstva s dizalicom topline odgovor je najčešće da, jer troše najviše i plaćaju najskuplje kilovatsate. FZOEU poziv EnU-6/26 zatvoren je nakon 51 sat, a Fond najavljuje nove pozive – što to znači za vas opisali smo u članku FZOEU natječaji 2026: poziv zatvoren nakon 51 sat – što sad.

Checklista prije odluke

Ako tek planirate dizalicu ili elektranu, ovim redom: (1) zadnji HEP-ov račun – potrošnja po tarifama i obračunskom razdoblju; (2) podaci o kući – površina, izolacija, tip grijanja (podno ili radijatori) i temperatura polaza; (3) krov – orijentacija, nagib, slobodna površina i sjene; (4) priključak – jednofazni ili trofazni, priključna snaga; (5) navike – kad se grije, kad se puni auto, ima li tko doma u podne. S tih pet stavki dizalica topline i solarna elektrana dimenzioniraju se kao jedan sustav, a ne kao dva uređaja koja se slučajno nađu u istoj kući.

Sljedeći korak

Pošaljite nam zadnji HEP-ov račun i adresu na jurica@zenerg.hr ili izračunajte sami u 3D solarnom kalkulatoru. Vraćamo izračun s PVGIS proizvodnjom za vaš krov, procjenom zimske i ljetne pokrivenosti te preporukom treba li vam baterija ili samo pametnije upravljanje dizalicom.

Izvori

• Bosch Home Comfort – Potrošnja električne energije za rad dizalica topline (27–42 kWh/m² godišnje, primjer 12 kW / COP 4 / 2.000 sati)
• Toplinko – Potrošnja struje dizalice topline: kako je izračunati (kuća 150 m², 9.000 kWh topline, SCOP 3,5 → 2.570 kWh)
• PVGIS 5.3 (EU JRC), baza SARAH3 2005.–2023., Zaprešić, 35° jug, gubici 14 % – 1.200 kWh/kWp godišnje, mjesečne vrijednosti iz tablice
• HEP Elektra – Tarifne stavke za kućanstvo, pravilo 3.000 kWh / +35 % (Uredba NN 101/2026)