Net Billing Hrvatska 2026: Stvarni Izračun s Formulom iz Zakona — Ne Paušalni Brojevi

✍️ Jurica Brekalo Štrbić — Ovlašteni instalater solarnih sustava, diplomirani inženjer elektrotehnike (FER). Osnivač Zenerg d.o.o., 200+ instalacija u Hrvatskoj. Saznajte više →

Net billing Hrvatska 2026 — od 1. siječnja na snazi je novi model obračuna za kućne solarne elektrane — net billing (neto fakturiranje). Stari model net meteringa (neto obračuna) koji je omogućavao prebijanje kilovatsata jedan za jedan prestao je važiti za sve nove korisnike. Što to konkretno znači za vaš novčanik? Kao instalater koji je postavio 200+ solarnih elektrana u zadnjih 5 godina, kroz ovaj članak ću vam objasniti točno što se promijenilo, kako se zaista računa otkupna cijena viška, i koje su strategije za maksimalnu isplativost u novom sustavu.

Što je net metering bio i zašto je ukinut? — net billing 2026

Net metering je bio iznimno jednostavan i povoljan sustav. Vaša solarna elektrana za kuću je preko dana proizvodila struju, višak ste slali u HEP-ovu mrežu, a navečer ste tu istu količinu povlačili nazad — besplatno. Mreža je funkcionirala kao vaša “virtualna baterija”. Na kraju obračunskog razdoblja plaćali ste samo razliku ako ste potrošili više nego što ste proizveli.

Zašto je Hrvatska to ukinula? Iz dva razloga. Prvo, EU direktiva o obnovljivoj energiji (RED II) obvezuje sve članice na ukidanje modela koji opterećuju mrežu bez kompenzacije. Slovenija je net metering ukinula krajem 2023., Italija u rujnu 2024. Drugo, HEP ODS je argumentirao da je održavanje mreže koja prima i predaje energiju trošak koji netko mora platiti — a u starom modelu to su plaćali svi potrošači, uključujući one bez solarnih panela.

Kako net billing funkcionira u praksi?

U net billing sustavu svaki kilovat se mjeri i obračunava odvojeno:

Energija koju sami potrošite u trenutku proizvodnje (samopotrošnja) — to je vaša najvrjednija energija. Nju ne plaćate nikome. Svaki kWh koji vaša elektrana proizvede i vi ga odmah potrošite uštedio vam je punu cijenu struje (trenutno ~0,18 EUR/kWh s mrežarinom i naknadama). Ovo je ključni pojam novog sustava — što više energije sami potrošite u trenutku proizvodnje, to vam je elektrana isplativija.

Višak koji predajete u mrežu — opskrbljivač (HEP) vam ga otkupljuje, ali cijena nije fiksna. Izračunava se svaki mjesec prema formuli iz Zakona o obnovljivim izvorima energije (Članak 44, stavak 5) i ovisi o omjeru koliko struje uzimate iz mreže naspram koliko šaljete u mrežu. Ovo je najvažniji dio koji većina konkurenata pogrešno prikazuje — otkupna cijena viška nije jednaka za svakog niti za svaki mjesec.

Energija koju povlačite iz mreže — plaćate je po punoj cijeni s mrežarinom i svim ostalim naknadama. Nema više prebijanja s proizvedenom energijom.

Formula za otkupnu cijenu viška — kako se zaista računa

Ovo je dio koji gotovo nitko ne objašnjava korektno. Prema Zakonu (Članak 44, stavak 5), otkupna cijena viška energije (Ci) izračunava se svaki mjesec na sljedeći način:

📐 Zakonska formula (Čl. 44, st. 5):

Scenarij 1: Ako u tom mjesecu preuzmete iz mreže više ili jednako nego što ste isporučili (Ep ≥ Ei):

Ci = 0,9 × PKC

Scenarij 2: Ako u tom mjesecu isporučite u mrežu više nego što ste preuzeli (Ep < Ei):

Ci = 0,9 × PKC × (Ep / Ei)

Gdje je:

• Ep = ukupna energija preuzeta iz mreže u tom mjesecu (kWh)

• Ei = ukupna energija isporučena u mrežu u tom mjesecu (kWh)

• PKC = prosječna cijena energije koju plaćate opskrbljivaču (bez mrežarine i naknada), u tom mjesecu (EUR/kWh)

Što to znači u praksi? U najboljem slučaju (kada preuzmete iz mreže isto ili više nego što isporučite), dobijete 90% cijene čiste energije — bez mrežarine. Ako je cijena energije kod HEP-a oko 0,10 EUR/kWh (samo energija, bez mrežarine), otkupna cijena je ~0,09 EUR/kWh.

Ali — i ovo je ključno — u ljetnim mjesecima kada elektrana proizvodi puno više nego što kućanstvo troši, omjer Ep/Ei pada drastično. Recimo da u srpnju preuzmete 200 kWh, a isporučite 500 kWh — otkupna cijena pada na: 0,9 × 0,10 × (200/500) = 0,036 EUR/kWh. Sustav aktivno kažnjava prekomjernu isporuku viška.

Upravo zato je dimenzioniranje sustava i baterija u net billingu daleko važnije nego u starom sustavu. Cilj je u svakom mjesecu držati omjer Ep/Ei što bliže 1 — dakle trošiti otprilike koliko i predajete u mrežu.

Konkretna usporedba: Isti sustav, dva modela

Pogledajmo realan primjer za prosječno kućanstvo s elektranom od 6 kW u okolici Zagreba (godišnja potrošnja 7.000 kWh, proizvodnja oko 7.500 kWh, samopotrošnja 35% bez baterije). Za net billing koristimo prosječnu efektivnu otkupnu cijenu viška od ~0,07 EUR/kWh (godišnji prosjek, jer varira po mjesecima ovisno o omjeru Ep/Ei):

*Efektivna otkupna cijena varira po mjesecima ovisno o omjeru Ep/Ei prema zakonskoj formuli. Zimi ~0,09 €/kWh (omjer bliže 1), ljeti ~0,04 €/kWh (puno viška). Prosjek ovisi o sustavu i profilu potrošnje.

Razlika je značajna — ali solarna elektrana je i dalje isplativa investicija. Povrat od 8-9 godina na sustav koji radi 25+ godina i dalje je odličan return. A s baterijom, ta se računica dramatično poboljšava jer baterija direktno povećava samopotrošnju i poboljšava mjesečni omjer Ep/Ei.

Konkretan primjer iz prakse: Obitelj od 4 osobe, kuća 160 m²

Ovaj izračun radimo za realan scenarij kakav svakodnevno viđamo na terenu — četveročlana obitelj u kući od 160 m² u okolici Zagreba, s modernim kućanskim aparatima. Pogledajmo najprije koliko struje ovo kućanstvo zaista troši:

Procjena godišnje potrošnje po uređajima

Ovo je kućanstvo s natprosječnom potrošnjom — 12.000 kWh godišnje, što je gotovo dvostruko više od hrvatskog prosjeka (6.000-7.000 kWh). Razlog je dizalica topline (najveći pojedinačni potrošač) i potpuno elektrificirana kuhinja (indukcija + pećnica). Mjesečni račun od ~180 € motivira ovu obitelj da ozbiljno razmotri solarnu elektranu.

Optimalna solarna elektrana za ovo kućanstvo

Za kućanstvo s 12.000 kWh godišnje potrošnje u okolici Zagreba (insolacija ~1.250 kWh/kWp), preporučujemo sustav od 10 kW (22 panela Trina Vertex S+ 455W). Ovo kućanstvo ima prednost — dizalica topline i klime troše značajnu količinu energije upravo tijekom dana kad elektrana proizvodi, što prirodno podiže samopotrošnju i poboljšava omjer Ep/Ei u zakonskoj formuli.

Kako formula izgleda za ovo kućanstvo — primjer za srpanj

U srpnju 10 kW elektrana proizvede ~1.500 kWh. Kućanstvo troši ~800 kWh (klime su aktivne!). S 40% samopotrošnjom, direktno potroše 600 kWh, a 900 kWh isporuče u mrežu (Ei). Iz mreže preuzmu 200 kWh (Ep) za noć i oblačne dane. Cijena čiste energije (PKC) = 0,10 €/kWh.

Kako Ep (200) < Ei (900), primjenjuje se Scenarij 2: Ci = 0,9 × 0,10 × (200/900) = 0,02 €/kWh. U srpnju, svaki kWh viška vrijedi samo 2 centa. No u prosincu, kada elektrana proizvede malo i kućanstvo troši puno (Ep > Ei), cijena je: Ci = 0,9 × 0,10 = 0,09 €/kWh. Prosjek kroz godinu za ovaj sustav bez baterije je ~0,05-0,06 €/kWh.

A sada — isti primjer za srpanj S baterijom od 15 kWh

S baterijom od 15 kWh, kućanstvo pohrani većinu dnevnog viška i potroši ga navečer. Samopotrošnja skače na ~80%. Od 1.500 kWh proizvedeno, 1.200 kWh potroše sami (direktno + iz baterije), samo 300 kWh ide u mrežu (Ei). Iz mreže preuzmu 100 kWh (Ep — samo za dugo oblačne dane). Sada je Ep/Ei omjer = 100/300 = 0,33, pa je cijena: Ci = 0,9 × 0,10 × 0,33 = 0,03 €/kWh. Otkupna cijena je i dalje niska — ali to je nebitno jer u mrežu šaljete puno manje viška, a puno više koristite sami po punoj cijeni od 0,18 €!

Napomena: Efektivna otkupna cijena viška izračunata je na temelju zakonske formule (Čl. 44, st. 5) s prosječnim mjesečnim omjerima Ep/Ei za ovaj profil potrošnje. Stvarne vrijednosti variraju ovisno o sezoni, profilu potrošnje i cijenama energije.

Ključni zaključak za ovo kućanstvo: S baterijom od 15 kWh, ova obitelj smanjuje mjesečni račun sa 180 € na samo ~18 € — ušteda od ~1.950 € godišnje. Povrat investicije je 6-7 godina bez subvencije, a samo 3-4 godine s FZOEU sufinanciranjem od 50%. Čak i bez baterije, ušteda je 1.275 € godišnje. Razlog zašto je baterija toliko efektivna: ne samo da pohranjuje višak za vlastitu upotrebu, nego i poboljšava vaš mjesečni omjer Ep/Ei — što znači bolju otkupnu cijenu za onaj višak koji ipak ide u mrežu. Zašto je ipak bolje ugraditi bateriju? Godišnja ušteda je za 30 % veća tako da nakon povrata investicije štedite dodatnih u ovom primjeru 675€ godišnje više nego bez baterije.

Prepoznajete se u ovom primjeru? Unesite vaše podatke u naš kalkulator ili nas kontaktirajte direktno za besplatnu procjenu prilagođenu vašem kućanstvu.

Kako baterija mijenja računicu u net billingu

Iz primjera iznad jasno je zašto je baterijski sustav u net billingu gotovo obavezan za optimalnu isplativost. Baterija pomaže na dva načina:

1. Povećava samopotrošnju s ~35% na ~75-80%. Umjesto da višak prodajete po niskoj otkupnoj cijeni, pohranjujete ga i koristite navečer po punoj vrijednosti od ~0,18 €/kWh. Svaki kWh pohranjen u bateriju umjesto predan u mrežu vrijedi vam višestruko više.

2. Poboljšava mjesečni omjer Ep/Ei. Prema zakonskoj formuli, kad u mrežu šaljete manje viška, omjer Ep/Ei raste prema 1 — što znači bolju otkupnu cijenu za onaj višak koji ipak mora u mrežu. Dvostruka korist.

Preporučujemo LFP (litij-željezo-fosfat) baterije zbog sigurnosti i dugog vijeka trajanja (6.000-10.000 ciklusa = 15-20 godina). GoodWe ET Plus+ hibridni inverter s LFP baterijom od 10-15 kWh je naša najčešća preporuka. Na našem solarnom kalkulatoru možete izračunati točnu uštedu za vaše kućanstvo.

5 strategija za maksimalnu uštedu u net billing sustavu

1. Povećajte samopotrošnju prilagođavanjem navika

Pokrenite perilicu rublja, perilicu posuđa i sušilicu između 10-16h kad elektrana najviše proizvodi. Koristite timere i odgodu starta. Bojler za toplu vodu uključite danju. Ako radite od kuće, ovo je jednostavno. Ako ne, pametne utičnice s WiFi upravljanjem koštaju 10-15 EUR i omogućuju daljinsko uključivanje potrošača.

2. Investirajte u baterijski sustav

Kao što smo pokazali, baterija je najisplativija komponenta u net billing sustavu — i zato što pohranjuje energiju za noć, i zato što poboljšava vaš mjesečni Ep/Ei omjer za bolju otkupnu cijenu preostalog viška.

3. Pravilno dimenzioniranje — ne predimenzionirati!

U starom sustavu, veća elektrana je uvijek bila bolja jer je višak imao punu vrijednost. U net billingu, prema formuli, što je veći omjer Ei/Ep (više šaljete nego uzimate), to je niža otkupna cijena po kWh. Zato je bolje dimenzionirati sustav prema stvarnoj dnevnoj potrošnji. Predimenzioniranje košta više, a donosi proporcionalno manje uštede — zakonska formula to garantira.

4. Iskoristite FZOEU subvencije

FZOEU natječaj za 2026. planira fond od 20 milijuna EUR s do 50% sufinanciranja za solarne elektrane i baterijske sustave. S 50% subvencijom, povrat investicije se prepolovi — umjesto 6-7 godina, govorimo o 3-4 godine. Pratite naš blog za najnovije informacije o datumima natječaja.

5. Kombinirajte solarnu elektranu s dizalicom topline ili EV punjačem

Dizalica topline i punjenje električnog automobila su veliki potrošači koji rade preko dana — savršeno se poklapaju s proizvodnjom solarne elektrane. Svaki kWh koji dizalica ili EV punjač potroše iz elektrane je kWh koji ne ide u mrežu po niskoj cijeni. Ovo direktno poboljšava vaš profil samopotrošnje i mjesečni omjer Ep/Ei.

Što je s onima koji su instalirali do kraja 2025.?

Svi korisnici koji su ishodili Elektroenergetsku suglasnost (EES) od HEP-a i pustili elektranu u pogon do 31. prosinca 2025. zadržavaju stari model neto mjerenja za sljedećih 10 godina. To znači da oni i dalje prebijaju kilovatsate 1:1 i imaju povrat investicije od 5-6 godina. Nakon isteka 10 godina, i oni prelaze na net billing model koji bude na snazi u tom trenutku. Napomena: prema Članku 44, stavak 8, opskrbljivač može ponuditi i povoljnije uvjete od zakonskog minimuma.

Naše iskustvo iz prakse

Od početka 2026. primjećujemo jasan trend među našim klijentima: gotovo svi novi sustavi koje ugrađujemo su hibridni s baterijom. Dok je u 2024. i 2025. samo 20-30% klijenata tražilo bateriju, sada je to 80%+. Najtraženija kombinacija je Trina Vertex S+ paneli + GoodWe ET Plus+ hibridni inverter + LFP baterija 10-15 kWh.

Također vidimo da klijenti koji su svjesni zakonske formule donose pametnije odluke. Umjesto “dajte mi što veću elektranu”, pitanje je sada “kako mogu maksimizirati samopotrošnju?” — i to je, ironično, pozitivna promjena koju je net billing donio. Sustav nagrađuje one koji pametno troše vlastitu energiju.

Zaključak: Isplati li se solarna elektrana u 2026.?

Da, apsolutno. Solarna elektrana u 2026. i dalje je jedna od najboljih investicija za kućanstvo — samo zahtijeva pametniji pristup. S pravilnim dimenzioniranjem, baterijskim sustavom i FZOEU subvencijom, solarna elektrana za kuću se i dalje vraća u 3-7 godina ovisno o konfiguraciji, nakon čega imate praktički besplatnu struju sljedećih 20+ godina. Kontaktirajte nas za besplatan izračun prilagođen vašem kućanstvu i novom modelu obračuna.

Više o zakonskim izmjenama možete pročitati na Narodnim novinama.

Najčešća pitanja o net billingu 2026.

Što je net billing i po čemu se razlikuje od net meteringa?Kako se računa otkupna cijena viška energije?Trebam li bateriju uz solarnu elektranu u 2026.?Koliko manje ušteđujem u net billing sustavu?Mogu li još uvijek dobiti subvenciju za solarnu elektranu?