Kolika solarna elektrana mi treba? Koliko solarnih panela na krovu u 2026. (+ kalkulator)

✍️ Jurica Brekalo Štrbić — Ovlašteni instalater solarnih sustava, diplomirani inženjer elektrotehnike (FER). Osnivač Zenerg d.o.o., 200+ instalacija u Hrvatskoj. Saznajte više →

📘 Vodiči · ⏱ 12 min čitanja

“Jurica, kolika mi elektrana treba? Koliko panela stane na moj krov?”

Pitanje kolika solarna elektrana vam treba čujem, odmah nakon pitanja o cijeni, svaki tjedan. I gotovo svatko ga postavlja naopako — kreće od krova (“imam 60 kvadrata, koliko tu stane?”) umjesto od onoga što jedino stvarno određuje veličinu elektrane: vaša potrošnja struje koliko od toga možete odmah pokriti iz solara (dnevna potrošnja)

Od 1. siječnja 2026. dimenzioniranje je važnije nego ikad. Pod novim net billing obračunom otkupna cijena viška nije fiksna — računa se po zakonskoj formuli koja kažnjava predimenzionirane sustave. Predimenzionirati elektranu danas znači plaćati više za sustav koji vam vraća proporcionalno manje. Zato ovaj vodič ne radi po paušalnim brojevima, nego po stvarnoj logici obračuna.

Pokazat ću vam kako sami procijeniti koliko kW i koliko panela trebate, s konkretnim primjerima. A za one koji ne žele ručno računati — na kraju vas čeka naš 3D kalkulator u koji upišete podatke i u 60 sekundi dobijete prijedlog za svoj krov.

Kolika solarna elektrana? Dimenzionirajte prema potrošnji, ne prema krovu

Najveća greška koju ljudi rade je da gledaju koliko panela fizički stane na krov i naruče toliko. Krov je ograničenje, ne cilj.

Cilj je da elektrana pokrije vašu godišnju potrošnju — a još važnije, da što veći dio te struje potrošite sami, u trenutku kad je proizvedete. Razlog je net billing: struju iz mreže kupujete po oko 0,18 €/kWh (sa svim naknadama), a višak koji predate u mrežu otkupljuje se po znatno nižoj cijeni koja ovisi o tome koliko ste predali u odnosu na to koliko ste preuzeli. Svaki kWh koji sami iskoristite vrijedi vam, dakle, višestruko više od onog koji prodate.

Zapamtite pravilo: prvo potrošnja, pa samopotrošnja, pa tek onda krov.

Korak 1: Izračunajte svoju godišnju potrošnju (kWh)

Otvorite HEP račun i pronađite godišnju potrošnju u kWh — zbroj visoke (VT) i niske (NT) tarife kroz 12 mjeseci. Ako imate samo zadnji mjesečni račun, na njemu obično piše godišnji pregled; ako ne, zbrojite zadnjih 12 računa ili pogledajte u HEP aplikaciji.

Orijentir za tipična kućanstva:

• Stan ili manja kuća, par bez velikih trošila: 2.500 – 4.000 kWh/god
• Prosječna obiteljska kuća (hrvatski prosjek): 4.000 – 7.000 kWh/god
• Veća kuća s klimama, dizalicom topline ili električnim autom: 8.000 – 12.000+ kWh/god

Ovaj broj je temelj svega. Ako ga znate, ostalo je matematika.

Nije svejedno KADA trošite struju — pogledajte mjesečni profil potrošnje

Dvije kuće s istom godišnjom potrošnjom od 6.000 kWh mogu trebati posve različite sustave. Razlog je opet net billing: otkupna cijena računa se mjesečno, prema omjeru Ep/Ei u tom mjesecu. A elektrana ne proizvodi jednako kroz godinu — ljeti (svibanj–rujan) proizvede daleko najviše, zimi (studeni–veljača) najmanje. Pravo pitanje je, dakle: poklapa li se vaša potrošnja s tom krivuljom?

Pogledajte dva tipična profila:

• Potrošnja koncentrirana ljeti (klima, bazen, kuća za odmor, više ste doma ljeti): vaša potrošnja prati proizvodnju — visoka samopotrošnja i zdrav omjer Ep/Ei i ljeti, pa takav profil mirno podnosi i veći sustav.
• Potrošnja koncentrirana zimi (grijanje na struju ili dizalica topline, više ste doma zimi): ljeti proizvodite puno viška koji ide u mrežu po niskoj cijeni (nizak Ep/Ei), a zimi — kad najviše trošite — elektrana proizvodi najmanje. Tu predimenzioniranje bez baterije najviše boli; pametnije je dimenzionirati umjerenije i dodati bateriju.

Zato prije nego odredite snagu, izvadite mjesečnu potrošnju s HEP računa ili iz HEP aplikacije — ne samo godišnji zbroj. Vidite li u kojim mjesecima najviše trošite i koliko se to poklapa s ljetnim vrhuncem i zimskim minimumom proizvodnje, puno preciznije ćete pogoditi i snagu elektrane i potrebu za baterijom.

Korak 2: Pretvorite potrošnju u snagu elektrane (kW)

U Hrvatskoj jedan kilovat instalirane snage (1 kWp) godišnje proizvede približno:

• Kontinentalna Hrvatska (Zagreb, Slavonija, Zagorje): oko 1.200 – 1.250 kWh po kWp
• Primorje i otoci (Dalmacija, Istra, Kvarner): oko 1.350 – 1.500 kWh po kWp

Razlika je u broju sunčanih sati — kontinent ima oko 1.600, jadranske županije i preko 2.600 godišnje. Stvarni prinos ovisi i o orijentaciji krova (jug je idealan), nagibu i zasjenjenosti.

Osnovna formula:

Snaga za ~100% pokrivanja (kWp) = godišnja potrošnja (kWh) ÷ prinos po kWp

Primjer: kuća u okolici Zagreba troši 6.000 kWh godišnje. 6.000 ÷ 1.250 ≈ 4,8 kWp da na godišnjoj razini proizvede koliko potroši.

Ali tu većina vodiča stane — a upravo tu počinje pravo savjetovanje. Jer “proizvesti koliko potrošiš na godišnjoj razini” i “uštedjeti maksimalno” nisu ista stvar. Zašto? Zbog formule za otkupnu cijenu.

Korak 3 (najvažniji): Kako net billing formula određuje optimalnu veličinu

Ovo je dio koji konkurencija najčešće pogrešno prikazuje paušalnom cijenom od “5 centi”. Stvarnost je drugačija. Prema Zakonu o OIE (Članak 44, stavak 5), otkupna cijena viška (Ci) računa se svaki mjesec:

• Ako preuzmete iz mreže više ili jednako nego što predate (Ep ≥ Ei): Ci = 0,9 × PKC
• Ako predate u mrežu više nego što preuzmete (Ep < Ei): Ci = 0,9 × PKC × (Ep / Ei)

Gdje je Ep = energija preuzeta iz mreže, Ei = energija isporučena u mrežu, a PKC = prosječna cijena čiste energije (bez mrežarine), trenutno oko 0,10 €/kWh.

Prevedeno na ljudski:

• U najboljem slučaju dobivate ~0,09 €/kWh (90% cijene čiste energije).
• Ali čim počnete predavati u mrežu znatno više nego što uzimate — što je tipično za predimenzioniranu elektranu ljeti — omjer Ep/Ei pada, a s njim i cijena. Primjer: predate 500 kWh, preuzmete 200 → Ci = 0,9 × 0,10 × (200/500) = 0,036 €/kWh. Što je elektrana veća u odnosu na potrošnju, to za svaki višak kWh dobivate manje.

Zaključak za dimenzioniranje: cilj je držati mjesečni omjer Ep/Ei što bliže 1 — dakle trošiti otprilike koliko i predajete. To znači:

1. Bez baterije i bez velikih dnevnih potrošača → dimenzionirajte bliže 100% pokrivanja (donja granica u tablici niže). Prevelika elektrana samo gomila jeftini višak.
2. S baterijom ili s velikim dnevnim potrošačima (dizalica topline, klima, EV punjač koji rade danju) → možete ići veće, jer tu energiju stvarno potrošite umjesto da je predate u mrežu po niskoj cijeni.

Detaljan izračun s formulom i primjerima po mjesecima objasnili smo u zasebnom članku: Net billing 2026 — stvarni izračun s formulom iz zakona.

Tablica: koliko kW, panela i krova za vašu potrošnju

Okvirne vrijednosti za kontinentalnu Hrvatsku, krov okrenut prema jugu, paneli snage ~455 W (npr. Trina Vertex S+). Za primorje su brojke nešto niže (manje panela za isti učinak).

Kako čitati raspon: donja granica = elektrana koja proizvede otprilike koliko godišnje potrošite (zdrav izbor ako nemate bateriju i nemate velike dnevne potrošače). Gornja granica = ima smisla samo uz bateriju ili uz dizalicu topline / klimu / EV punjač koji troše danju i drže omjer Ep/Ei zdravim.

Pravilo za krov: za 1 kWp treba 5 – 6 m² korisne površine. Praktičan primjer — sustav od 6 kWp zauzima otprilike 30 – 36 m² krova.

⚠️ Ovo su orijentacijske brojke za prvu procjenu. Točan broj panela ovisi o obliku i orijentaciji krova, dimnjacima, krovnim prozorima i sjeni — zato sljedeći korak radimo na vašem stvarnom krovu.

Kako baterija mijenja optimalnu veličinu

Baterija je razlog zašto se uopće isplati ići prema gornjoj granici tablice. Ona djeluje na dva načina koja se izravno tiču dimenzioniranja:

1. Diže samopotrošnju s ~35% na ~75–80%. Umjesto da dnevni višak prodajete po niskoj otkupnoj cijeni, pohranite ga i potrošite navečer po punoj vrijednosti od ~0,18 €/kWh.
2. Poboljšava omjer Ep/Ei. Kad u mrežu šaljete manje viška, omjer se približava 1 — pa je i otkupna cijena za onaj preostali višak bolja. Dvostruka korist.

U praksi to znači: s baterijom možete mirno staviti koji panel više (npr. za buduću dizalicu topline ili auto na struju) jer tu energiju imate gdje “spremiti”, umjesto da je darujete mreži. Bez baterije, prekomjerni paneli ljeti samo pune stavku “predano” po cijeni od dva-tri centa.

Više o tome kako iscijediti maksimum iz svake proizvedene kWh: vodič o samopotrošnji i paketi s LFP baterijom.

3 najčešće greške pri dimenzioniranju

1. Gledati krov umjesto računa. “Stane mi 30 panela” nije plan. Možda vam treba 12. Krenite od godišnje potrošnje.
2. Predimenzionirati bez baterije. Najveća zabluda iz net metering doba. Danas vas zakonska formula za to kažnjava — veći omjer Ei/Ep znači nižu otkupnu cijenu po kWh.
3. Zanemariti budućnost. Ako vam za godinu-dvije slijedi dizalica topline, klima ili EV, recite to instalateru odmah. Tada veći sustav (uz bateriju) ima smisla jer raste i vaša dnevna potrošnja.

Najlakši način: ubacite svoje podatke u kalkulator

Umjesto ručnog računanja, sve gornje korake naš 3D kalkulator odradi za vas. Upišete:

• adresu (kalkulator dohvati stvarni prinos sunca za vašu lokaciju),
• godišnju potrošnju s HEP računa,
• i površinu/oblik krova.

Za manje od minute dobijete procjenu snage sustava, broj panela i očekivanu godišnju proizvodnju za vaš krov — bez obveze i bez da vas itko zove.

Kalkulator vam daje odličnu polaznu procjenu proizvodnje i veličine elektrane. Dimenzioniranje baterije — koliko kWh točno trebate za svoj profil potrošnje — radimo individualno, jer ono ovisi o vašoj večernjoj potrošnji i navikama, a ne samo o veličini krova. Za to nam se javite i napravit ćemo prijedlog prilagođen vašem kućanstvu.

👉 Otvorite 3D kalkulator i isprobajte za svoju kuću →

Slobodno se “igrajte” s brojkama: probajte s većom i manjom potrošnjom ili drugačijom površinom krova, pa vidite kako se mijenja preporučena snaga i proizvodnja. To je najbolji način da dobijete osjećaj za to što vašoj kući stvarno treba — a kad dođemo do baterije, izračun radimo zajedno.

Česta pitanja

Koliko panela treba za kuću od 100 m²? Pitanje je krivo postavljeno — veličina elektrane ne ovisi o kvadraturi kuće, nego o potrošnji struje. Kuća od 100 m² može trošiti 3.000 kWh ili 9.000 kWh, ovisno o načinu grijanja i broju ukućana. Provjerite godišnju potrošnju na računu, pa tek onda računajte panele.

Je li bolje malo manja ili malo veća elektrana? Pod net billingom: ako nemate bateriju ni velike dnevne potrošače — radije bliže 100% pokrivanja, jer višak se otkupljuje po formuli koja kažnjava prekomjernu isporuku. Ako imate (ili planirate) bateriju, dizalicu topline, klimu ili EV — tada veći sustav ima smisla jer tu energiju potrošite sami.

Mogu li kasnije proširiti elektranu? Da, u većini slučajeva — ako se to predvidi pri projektiranju (dovoljno snažan, po mogućnosti hibridni inverter i rezerva na krovu). Zato na početku recite instalateru planirate li klimu, dizalicu topline ili auto na struju.

Trebam li bateriju? Pod net billingom baterija gotovo uvijek poboljšava isplativost — diže samopotrošnju i poboljšava omjer Ep/Ei, pa je i otkupna cijena preostalog viška bolja. Koliko kWh ovisi o potrošnji; najčešće preporučujemo 10–15 kWh LFP uz hibridni inverter.

Proizvode li paneli struju zimi i po oblačnom? Da, ali manje. Zimski mjeseci daju znatno niži prinos od ljetnih, a niske temperature zapravo blago povećavaju učinkovitost ćelija — ključna je količina svjetlosti, ne topline. Godišnja brojka iz tablice već uračunava i zimu i ljeto.

Što ako mi je krov okrenut istok–zapad, a ne na jug? I dalje je isplativo. Istok–zapad raspored daje ravnomjerniju proizvodnju kroz dan (jutro i večer), što kod net billinga zna biti zgodno za samopotrošnju. Prinos je nešto niži nego kod juga, pa se to kompenzira s par panela više.

Povezani vodiči

• Net billing 2026 — stvarni izračun s formulom iz zakona
• Kako čitati HEP račun nakon ugradnje solarne elektrane
• Kako maksimizirati samopotrošnju — praktični vodič
• Koliko stvarno košta solarna elektrana 2026 — transparentni cjenik
• Solarne elektrane s baterijom — LFP paketi

Zaključak

Dimenzioniranje solarne elektrane u 2026. svodi se na tri koraka: pronađite godišnju potrošnju na HEP računu, podijelite je s prinosom po kWp za svoju regiju, pa prilagodite logici net billinga — držite omjer predano/preuzeto blizu 1, maksimizirajte samopotrošnju i ne predimenzionirajte bez baterije. Krov je posljednje ograničenje, ne polazna točka. Zakonska formula nagrađuje one koji pametno troše vlastitu energiju — a kažnjava one koji samo “napune krov”.

Ako želite preskočiti ručni račun, isprobajte naš 3D kalkulator i u minuti vidite prijedlog za svoju kuću. A ako želite da brojke provjeri čovjek koji je ugradio 200+ elektrana u Hrvatskoj — javite nam se i napravit ćemo besplatnu procjenu prilagođenu vašoj potrošnji i novom obračunu.

Imate pitanje o dimenzioniranju za svoj specifičan krov? Pošaljite nam screenshot HEP računa na info@zenerg.hr i pomoći ćemo vam — besplatno, bez obaveze.